Ako volite slaninu, ovo bi vas moglo zanimati! Je li slanina zdrava? Odgovor na to pitanje portal “Miss 7” je potražio kod nutricionistica, koje su dale stručno objašnjenje o kvaliteti (ili nekvaliteti?) ove namirnice.
Vedrana Dučkić, mag. nutr. kaže: “Ovisno o podneblju, recepturi i samom procesu proizvodnje razlikujemo slaninu, špek i pancetu nastale od svinjskog masnog mesa s dijela trbuha i rebara. Dimljena, salamurena, sušena, soljena i uz brojne biljne začine oplemenjena slanina svakako je proizvod cijenjen u kulinarstvu kao dio tradicionalne kuhinje.”
Slanina je visokoenergetska mesna prerađevina i možemo je preporučiti kada je domaća bez pojačivača okusa i nitrita. Količina od 30 grama predstavlja preporučenu jedinicu serviranja, a čista masna slanina ima energetsku vrijednost od 224 kalorije; proteina jedan gram (3%), masti 24 grama (97%), od kojih zasićenih masnoća 9,5 grama, jednostruko nezasićenih masti: 10,8 grama, višestruko nezasićenih masti: 2,7 grama, kolesterola 59 miligrama, natrija 168 miligrama.
Manje mastan komad slanine sadrži veći postotak proteina (do 15 posto) pa se može preporučiti kao prava gastronomska poslastica u umjerenoj količini jednom do dva puta tjedno.
Tajna zdrave prehrane je upravo u umjerenosti pa tako i za slaninu možemo reći da je zdrava namirnica kada je sastavni dio uravnotežene prehrane čiji dnevni unos energije koji potječe od masti nije veći od 30 do 35 posto u sastavu zdravog jelovnika.”
Mirela Marić, mag. nutr. kaže: “Kako smo mi mediteranska zemlja i mediteranska prehrana je dio naše pravilne prehrane te je maslinovo ulje s razlogom najzastupljenije u prehrani kao najzdravija mast za kuhanje i jelo, sve više se opravdano počela konzumirati svinjska mast, a samim tim slanina ili panceta u prehrani.
Naravno da nisu svi mesni proizvodi jednako zdravi. Njihova konzumacija ovisi o puno faktora, ali ako pričamo o domaćim specijalitetima – domaća slanina, domaće kobasice i ostali domaći specijaliteti bez dodatnih kemikalija, svakako se ubrajaju u zdravu kategoriju proizvoda.
Dakle, nije problem u mesu, nego u onome što mu se dodaje radi dužeg trajanja, boljeg okusa, veće sitosti i ostalog. I, naravno, količini hrane u krivo vrijeme. Teško možemo govoriti o nezdravom špeku ili panceti, nezdrava može biti samo njegova konzumirana količina.
Slanina je visokovrijedna i kvalitetna namirnica koju povremeno možemo koristiti na razne načine – kao specijalitet, kao dodatak kuhanju i /ili kao začin. Slanina ili špek su, zapravo, osim užitka u gastronomiji i dobar izvor energije.
Navodimo samo neke od benefita povremene konzumacije slanine:
Slanina gotovo da nema ugljikohidrata, a dokazano je da nas ne debljaju masti, već velike količine ugljikohidrata. Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata preporučuje se za održavanje tjelesne težine.
Konzumacija slanine daje nam osjećaj sitosti jer sadrži visoki udio zasićenih masti pa ćemo duže osjećati sitost nego da jedemo ugljikohidrate.
Slanina obiluje i proteinima. Protein je ključni sastojak za održavanje visoke razine energije i glavni sinonim za zdravu prehranu.
Slanina je i bogata i nekim vitaminima (B kompleks, cink i ostali), pa tako jača i naš imunološki sustav. Prema tome, slanina je idealan je dodatak svim obrocima u bilo koje doba dana, samo je bitno konzumirati je povremeno i dnevna preporuka je oko 30 grama ili jedna šnita slanine.”
Na kraju možemo zaključiti kako je ova namirnica itekako poželjna u našoj prehrani, ali u preporučenim količinama. Također, velika je razlika između domaće i kupovne slanine. Prema tome, savjetujemo da birate domaću slaninu jer pozitivni benefiti ove namirnice nikako se ne odnose na kupovne (poluumjetne) proizvode.
