Ako volite čitati o prehrani, mršavljenju, zdravoj hrani i dijabetesu, vjerojatno ste primijetili da se batat često spominje među namirnicama – slatki krumpir, koji se preporučuje kod svih prehrambenih problema, uključujući poremećaje koji dovode do dijabetesa i rezistencije na inzulin.
Ali ovaj put odlučili smo otkriti zašto je ova hrana toliko korisna i zdrava i zašto bi trebala postati dijelom vaše prehrane. Iako je kod nas preveden kao batat, vjerojatno zbog izgleda sličnog krompiru, s tim povrćem nema dodirnih točaka osim fizičke sličnosti.
Kad se reže, više izgleda poput mrkve, jer je narančaste boje, a sama biljka ima izduženi oblik nalik na deblju mrkvu. Okusom ne podsjeća ni na jednu od ove dvije hrane, pa je ime možda dato prelako.
U svakom slučaju, slatki krumpir ili batat postali su dio našeg stola posljednjih godina, nakon dugog putovanja od Južne i Srednje Amerike, odakle potječe, preko Novog Zelanda, Kine i Japana, sve do Indije i Ugande, gdje također ima podvrsta ove biljke.
Za razliku od teškog i škrobnog klasičnog krompira, batat nikako nije teško jesti, ne uzrokuje plinove ili želučane probleme, niti stvara osjećaj nadutosti i nije uzrok pretilosti.
Suprotno tome, sve se više preporučuje kao dio dijeta i posebnih dijetalnih planova za mršavljenje.
Ne bojte se riječi “slatko” u svom imenu – šećeri se dugo rastvaraju u krvotoku ne stvarajući probavne probleme i ne uzrokujući povećanje šećera u krvi.
Vitamini u batatu
Od zabilježenih vitamina, koji su uglavnom prisutni, treba spomenuti vitamine B kompleksa, posebno B6.
Kao najpoznatiji vitamin koji utječe na zdravlje srca i krvnih žila, zbog svog utjecaja na razinu homocisteina, batat postaje dio jelovnika koji se preporučuje srčanim bolesnicima, ali svakako kao preventivna mjera.
Zabilježena je i visoka koncentracija vitamina C, kada se preporučuje za opšte zdravlje, jačanje imuniteta, elastičnost kože, kostiju i mišića i kao odličan antioksidans.
Treba spomenuti i vitamin D, koji je već poznat kao glavni pomagač u proizvodnji melatonina i jačanju kostiju.
Istraživanja tvrde da ovaj krompir sadrži čak 400% ukupne dnevne potrebe za vitaminom A, a u određenim količinama prisutan je i vitamin E, kao jak oksidans.
Minerali u batatu
Kao i kod vitamina, i ovo povrće sadrži dugačku listu minerala.
Kalij je sigurno među prvima, jer ga ima najviše, a znamo da doprinosi i očuvanju imuniteta, jačanju organizma, kostiju, mišića i krvnih žila, a zabilježen je i kao moćan antioksidans.
Ako se tome doda magnezijum, vrlo jak u borbi protiv starenja i nervoze, koji uzrokuju slabljenje organizma, onda je jasno da česta konzumacija ove namirnice pomaže u sprečavanju razvoja najtežih bolesti.
Upotreba batata preporučuje se kod najtežih bolesti, bilo kao prevencija ili kao lijek. Treba naglasiti da je kao dio jelovnika istočnih naroda primijetio visok stupanj jačanja imuniteta i zaštite od bolesti.
Neke od bolesti na koje batat djeluje su: bolesti srca i srca, bolesti krvnih žila, visoki krvni pritisak, dijabetes, upale i česte infekcije, pa čak i neplodnost, jer zbog vitamina A djeluje na stvaranje jajašaca i uspješno začeće.
Visok nivo vitamina A zasigurno je dobar za poboljšanje vida, dok je velika količina vlakana prisutna u njegovoj jezgri odlična za održavanje probave i zdravlja crijeva.
Jedna od velikih prednosti batata je njegova jednostavna priprema, omogućena univerzalnim ukusom i velikom količinom vlakana.
Batat se može pripremiti na bukvalno sve moguće načine koje poznajete, počevši od klasične pripreme poput pripreme krumpira, a to je prženje, pečenje i kuhanje, batat se može pripremiti na roštilju ili kuvati uz dodatak umaka od povrća ili ribe.
Budući da nema toliko škroba kao klasični krumpir, pogodan je u kombinaciji s crvenim mesom jer ne otežava probavu, a vegani ga mogu jesti samo s kuhanim povrćem na laganoj vatri.
Koristite ga za musaku, kao prilog uz meso ili pripremljen sam, uz razne salate. Njegov specifičan slatkasti ukus neće vas ostaviti ravnodušnim.
Izvor: lajkaj.com
