Na povećan broj kilograma ne utiče samo prekomjeran unos hrane
Na pojavu prekomjerne kilaže utiču starenje, genetski faktori, poremećena crijevna flora, materije iz okoline koje remete endokrine mehanizme, lijekovi i naravno prekomjeran unos hrane.
Doktorka Snežana Polovina iz Kliničkog centra Srbije kaže da postoji oko 30 genetskih oboljenja koja su povezana s gojaznošću koja je udružena s mentalnom retardacijom, promjenom na pojedinim organima i izmijenjenim spoljašnjim izgledom.
Više od 250 gena je udruženo sa gojaznošću i neki od njih igraju značajnu ulogu i u nastanku dijebetesa tipa 2. Takođe, gojaznost majke prije i tokom trudnoće, visok krvni pritisak i pušenje u trudnoći su povezni sa prekomjernom tjelesnom težinom djece. Gojaznost oca u trenutku začeća utiče na gojaznost djeteta u adolescenciji i potencijalno na smanjenje reporoduktivne sposobnosti djeteta, kao i sljedeće generacije. Alergijske bolesti u djetinjstvu, takođe su udružene sa gojaznošću”, rekla je ona dodala da su djeca rođena carskim rezom sklonija gojaznosti.
Doktorka je objasnila na koji način se utvrđuje uzrok gojaznosti.
“Prilikom pregleda gojazne osobe uradi se antropometrijsko mjerenje, utvrđivanje rasporeda mase tijela i analize metaboličkih i hormonskih parametara u cilju postojanja oboljenja vezanih za gojaznost”, rekla je doktorka i oktrila šta se u najvećem broju slučajeva izdvaja kao najčešći problem:
“Upravo razlika u količini mišićne i masne mase tijela razlog su zašto neke osobe jedu manje, a goje se, a druge jedu više a ne mijenjaju tjelesnu masu. Dok mišići troše energiju, nagomilana mast je inertna i unesenu energiju dalje deponuje u masnim ćelijama”, rekla je ona i istakla da poslije 40 godina dolazi do fiziološkog usporavanja metabolizma zbog čega unos hrane treba da se smanji za 10 do 20 odsto.
Terapija za gojaznost je jedinstvena bez obzira na uzrok, a to su fizička aktivnost i korigovana ishrana. (novi.ba)
