Kako dođe hladno vrijeme svjedoci smo da su parkovi po Beogradu pusti, dok su tržni centri i igraonice puni djece. Roditelji kao da nisu svjesni da je opasnost od razboljevanja upravo veća u ovim zatvorenim prostorijama sa puno ljudi.
Već smo se dotakli teme dojenja koje je opalo na poražavajućih 13,7 odsto, dok je u Skandinavskim zemljama to i preko 90 odsto.
Upravo u tim zemljama, npr u Švedskoj, potpuno je normalno da bebe borave napolju na vrlo niskim temperaturama, pa čak ćete vidjeti da bebe ostaju dobro “spakovane” u kolicima da dremaju napolju ispred kafića dok roditelji unutra ili napolju s njima sjede i ispijaju tople napitke.
Takvu sliku nećete zateći kod nas jer djeluje kao da se svi plašimo hladnoće i prirodnih uslova koji stižu sa različitim godišnjim dobom. Naši roditelji će radije uvesti bebu u zagušljivu prostoriju kako bi popili kafu nego što bi sedeli napolju na zimi.
Štetnost prostorije u kojoj se puši je daleko veća za bebu nego hladnoća, koja sama po sebi ne može da razboli vaše dijete, ukoliko je adekvatno obučeno.
Ukoliko se dijete smrzne napolju jer nije dobro obučeno, to dovodi do slabljenja imuniteta koji je tada podložniji virusnim i bakterijskim infekcijama.
Kako dođe hladno vrijeme svjedoci smo da su parkovi pusti, dok su tržni centri i igraonice puni djece. Roditelji kao da nisu svjesni da je opasnost od razboljevanja upravo veća u ovim zatvorenim prostorijama sa puno ljudi.
Kako bismo stali na put vjerovanju da zimi ne treba da izlazimo na svjež vazduh sa djecom razovarali smo sa prof. Dr Branimirom Nestorovićem, pulmologom na Unverzitetskoj klinici “Tiršova” koji je za Super ženu otkrio nekoliko stručnih savjeta.
Da li bebe mogu da se razbole od hladnoće?
Kada dođe hladno vrijeme, učestalost respiratornih infekcija zaista poraste (kako svako zna). Ali, nije u pitanju sam pad temperature. Jedna velika 2002 metaanaliza (pažljiv pregled medicinske literature) na ovu temu je zaključio da samo rashlađivanje ne povećava rizik od prehlade.
Izgleda da je značajnija brzina kojom dođe do promjene temperature. Ako temperatura brzo padne, pri izlasku napolje doći će do skupljanja krvnih sudova na sluzokožama disajnih organa, što ih čini podložnijim infekciji.
Sličan efekat se ljeti može zapaziti kod osoba koje ulaze u prostorije sa jako niskim temperaturama, usljed uključenih er kondišna.
Stoga ako ste aktivni napolju (djeca koja se igraju imaju toplu kožu i sluzokože, pa im hladnoća ne smeta), rizik od infekcije nije posebno povišen.
Drugi razlog čestih infekcija je socijalan, ljudi u hladnim periodima godine provode više vremena unutra, pa se virusne infekcije lakše šire.
Većina respiratornih virusa nije otporna više od jednog sata na temperaturama ispod nule, pa boravak na hladnom u stvari smanjuje rizik od infekcije.
Nasuprot tome, respiratorni virusi na temperaturama oko 20 stepeni mogu da budu infektivni i desetak sati. Stoga nije prevencija infekcija da djeca ne izlaze na hladno, već u pranju ruku i čestoj primjeni alkoholnih vlažnih maramica, koje dezinfikuju ruke.
Koliko sati dnevno bebe i djeca treba da provode napolju?
Pri temperaturama do minus 10, stvaranje toplote je takvo, da nema negativnih efekata na funkcionisanje imunog sistema djeteta. Štaviše, radovi su pokazali da boravak do 60 minuta uz igru umerenog intenziteta, dovodi do suzbijanja skoro svih zapaljenskih oboljenja kod djeteta.
Ako roditelji primate da se djete trese od hladnoće, trebalo bi ga odmah uvesti unutra, jer je tada organizam pod stresom, koji ima negativan efekat na imuni sistem.
Koliko je za najmlađe štetan boravak u prostorijama u kojima se puši?
Potrebno je maksimalno izbjegavanje izlaganja djece duvanskom dimu, jer veoma povećava rizik od dobijanja gripa i drugih infekcija disajnih organa.
Jedna studija sa Jejla (čuveni univerzitete u SAD) iz 2009. je pokazala da djeca izložena duvanskom dimu češće oboljevaju od virusa, a kada se razbole imaju težu kliničku sliku i više komplikacija. Već izlaganje dozi od 2 cigarete dnevno tokom dvije nedelje je bilo udruženo sa slabljenjem imunog sistema. Štaviše, nastupalo je prekomjerno zapaljenje disajnih sluzokoža.
Vaš savjet za jači imunitet zimi?
Recept za rjeđe prehlade tokom zime je jednostavan. Svakodnevni boravak napolju sat vremena, uz igru. Dobra odjeća, koja sprečava znojenje djeteta (dakle što bi rekla Nada Macura, slojevita odjeća).
Ne treba preterivati sa količnom odjeće, jer dijete ne može da se igra u njoj, a znojenje povećava rizik od oboljevanja. Obavezna je kapa na glavi, ako je temperature ispod minus 10 šal preko usta (da se spreči rashladjivanje usne i nosne duplje).
Topla, udobna obuća, da noge ne budu vlažne. Po povratku u stan, obavezan topli napitak i presvlačenje. Obilan unos svježeg voća i povrća (sve obojeno voće, aronija, borovnica, sok od crne zove, kupine) sadrže velike količine antocijanina koji su odlični antivurusni lijekovi.
Dodatak vitamina D (najbolje u obliku ribljeg ulja, jer će tako organizam stvoriti iz njega vitamina D koliko mu treba), šargapera (vitamin A), neki preparat sa mikroelementima (cink, bakar, jod i selen, magnezijum).
Izbjegavanje zagušljivih prostorija u kojima se puši. Obavezan san u trajanju od najmanje osam sati. Često pranje ruku i umivanje, da se odstrane virusi sa kože.
Izvor: dnevne.rs
