Rak štitnjače je učestaliji kod žena nego kod muškaraca. Iako se bolest može pojaviti kod oba spola i u bilo kojoj životnoj dobi, najčešće se pojavljuje kod žena u četrdesetim i pedesetim godinama života, dok je kod muškaraca češći u šezdesetim i sedamdesetim.
Trendovi u svijetu ukazuju na značajan porast broja novooboljelih od raka štitnjače. Veliki dio porasta broja novooboljelih pripisuje se boljoj dijagnostici, a većina tog porasta je zbog porasta broja najčešćeg tipa raka štitnjače, papilarnog karcinoma. To je karcinom s jednom od najboljih prognoza i petogodišnjim preživljenjem višim od 95 %. Drugi najčešći tipovi raka štitnjače uključuju folikularni, medularni te anaplastični karcinom, koji ima vrlo lošu prognozu. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj je u proteklih 15 godina došlo do značajnog porasta broja novooboljelih od raka štitnjače. Ukupni broj oboljelih je praktički udvostručen u navedenom razdoblju (s 308 u 2001. na 603 u 2014. godini), dok se broj umrlih kretao između 23 i 51 godišnje.
Mogući razlog zbog kojeg je rak štitnjače učestaliji kod žena
“Rak štitnjače je nenormalan rast stanica štitnjače koji se može proširiti na druge dijelove tijela”, kaže Kyle Zanocco, dr. med., endokrinolog i docent kirurgije na UCLA. Rak štitnjače nastaje kada stanice štitnjače koje čine leptirastu žlijezdu koja se nalazi ispod glasnica zbog genske mutacije pođu nekontrolirano rasti, kaže dr. Zanocco. Stručnjaci ne znaju zašto rak štitnjače pogađa više žena, ali postoje teorija. “Prije puberteta, rak štitnjače se ravnomjerno pojavljuje kod dječaka i djevojčica, a nakon puberteta postaje učestaliji kod žena, zbog čega se pretpostavlja da je povezan sa ženskim hormonima”, kaže dr. med. R. Michael Tuttle.
Vrste raka štitnjače
Diferencirani karcinom štitnjače (koji se dalje raščlanjuje na podtipove papilarnog, folikularnog ili Hurthle-staničnog karcinoma) čini više od 90 posto karcinoma štitnjače. Razvija se u stanicama štitnjače koje su odgovorne za uobičajene funkcije štitnjače, poput stvaranja i oslobađanja hormona. Većina diferenciranih karcinoma štitnjače i posebno papilarni karcinom štitnjače obično ne djeluju agresivno i nisu neobični tumori, što znači da je prognoza vrlo dobra, kaže dr. Tufano za Prevention.hr.
Medularni karcinom štitnjače ne potječe iz uobičajenih stanica štitnjače, nego iz takozvanih “C stanica”. “Te stanice stvaraju hormon zvan kalcitonin koji kod životinja djeluje tako da smanjuje količinu kalcija u krvotoku. Ljudi nemaju tu potrebu, pa nam ne služe u svrhu”, kaže dr. Tufano. Otprilike 1/4 pacijenata s medularnim karcinomom naslijedilo je to stanje, kaže dr. med. Steven I. Sherman, predsjednik endokrine neoplazije i hormonske bolesti Odjela za poremećaje u Centru za liječenje raka dr. Anderson.
Anaplastični karcinom štitnjače najrjeđi je i najagresivniji oblik karcinoma štitnjače. Uglavnom se javlja kod starijih osoba i to češće kod muškaraca, nego kod žena. Dolazi do naglog rasta štitnjače i bolne osjetljivosti. Nakon postavljene dijagnoze 80 % bolesnika umire unutar godine dana.
Simptomi raka štitnjače
Kod većine oboljelih od rak štitnjače nema simptoma i to je jedan od glavnih razloga zbog kojeg se rak štitnjače najčešće otkriva tijekom drugih pregleda, kaže dr. Tuttle. Međutim, za agresivniji i napredniji karcinom štitnjače postoje znakovi na koje treba paziti. Ovi simptomi su vrlo rijetki i ako se jave potrebno je odmah reagirati.
Promjena u glasu – jedan od načina na koji agresivni karcinom štitnjače može izazvati simptom je lokalna invazija na okolne strukture, uključujući živac koji kontrolira glas. Ako je taj živac zahvaćen rakom, on može prouzročiti promuklost ili promjene u glasu.
Iskašljavanje krvi – budući da je štitnjača povezana s dušikom i jednjakom u vrlo rijetkim slučajevima može doći do iskašljavanja krvi.
Poteškoće prilikom gutanja ili disanja – napredni karcinom štitnjače može otežati gutanje ili disanje ako tumor vrši pritisak na strukture unutar vrata, kaže dr. Zanocco, uključujući dušnik.
Ekstremna dijareja – ovaj je simptom specifičan za medularni karcinom štitnjače zbog proteina koje ova vrsta raka proizvodi. “Pacijenti dođu liječniku zbog proljeva, a do otkrivanja pravog uzroka ponekad prođu mjeseci ili godine”, kaže dr. sc. Sherman. Oni koji pate od medularnog karcinoma mogli bi imati proljev od 10 do 20 puta tjedno, dodao je.
Velika kvržica na dnu vrata – ovaj simptom je ono što će neki liječnici slučajno primijetiti tijekom fizičkog pregleda po osjećaju kvržice u štitnjači, što je obično bezbolno, kaže dr. Tuttle.
Otečeni limfni čvorovi – kako tumor na štitnjači postaje veći, to također može uzrokovati oticanje limfnih čvorova na vratu, kaže dr. Sherman. Trebaš imati na umu da limfni čvorovi nabubre i zbog drugih dijagnoza, čak i zbog prehlade, tako da se iza ovog simptoma rijetko skriva dijagnoza raka štitne žlijezde.
“Budući da postoji vrlo širok spektar karcinoma štitnjače s različitim stupnjem agresije, način liječenja raka također je prilično individualiziran. Za diferencirani i medularni karcinom štitnjače, primarno liječenje je kirurško uklanjanje polovice ili cijele štitne žlijezde, a po potrebi i limfnih čvorova u regiji”, kaže dr. Sherman. “Neki pacijenti se liječe s lijekovima, ali uglavnom se primjenjuje kirurški postupak. Sljedeći korak za pacijente koji su bili podvrgnuti kirurškom uklanjanju štitnjače je uzimanje nadomjesne hormonske terapije”, kaže dr. Sherman.
“Neke pacijente s diferenciranim rakom štitnjače koji je vrlo mali i ograničen na štitnjaču, uopće se ne liječi. Umjesto toga, oni su pod aktivnim nadzorom, što podrazumijeva nadziranje raka ultrazvukom svakih 4 do 6 mjeseci prve godine ili dvije godine nakon dijagnoze, a zatim svakih 6 do 12 mjeseci nakon tog vremena. Međutim, liječenje anaplastičnog karcinoma štitnjače izgleda malo drugačije zbog njegove agresije. Iako prije nije bilo liječenja ove vrste raka, sada postoje mogućnosti kemoterapije pomoću kojih pacijenti s ovim stanjem mogu živjeti od jedne do dvije godine uz dobru kvalitetu života”, kaže dr. Sherman.
