Danas se redovno objavljuju stručni savjeti i saznanja o tome šta treba, a šta ne treba jesti. Holesterol već dugo mrze nutricionisti jer se smatra veoma nezdravim.
Danas znamo da se holesterol deli na dobar i loš holesterol i otkrićemo vam više informacija.
Postoji nekoliko faktora na koje moramo obratiti pažnju kada je u pitanju održavanje dobrog zdravlja, među kojima su ishrana i fizička aktivnost presudni. Iako su ljudi sve svjesniji važnosti ovih aspekata, često se nađu preopterećeni kada uđu u polje ishrane. Promjena stava prema određenim namirnicama direktan je rezultat nemilosrdnih istraživačkih napora naučnika.
Čast nam je što imamo uglednog predstavnika u našoj zajednici, Predraga Nenadića, poznatog imena u oblasti ishrane. Njegovo duboko znanje i autoritet u ovoj oblasti su nadaleko priznati, o čemu svjedoče cijenjene nagrade koje su mu dodijelile prestižne institucije širom svijeta.
Osim toga, njegovu stručnost dodatno unapređuju njegove cijenjene uloge predsjednika Saveza nutricionista Jugoslavije i predsjednika Udruženja za unapređenje ishrane. Dok je bio na Univerzitetskoj klinici u Ludwigshafenu, u Njemačkoj, Nenadić je radio na usavršavanju svoje stručnosti kao nutricionista, stječući dragocjena stručna znanja i vještine.
Istovremeno, aktivno je posvećen stalnom profesionalnom razvoju. Pored svojih obaveza kao naučnog istraživača i pisca, Nenadić aktivno sarađuje sa uglednim publikacijama, čime efikasno podiže svoju reputaciju u industriji. Osim toga, njegova cijenjena reputacija pisca zaslužila mu je zasluženo priznanje u svojoj oblasti.
Autor je nekoliko zapaženih knjiga, uključujući “Vodič za optimizaciju zdravlja odabirom prave ishrane” (1976), “Otključavanje misterije dugovečnosti: 1001 strategija” (1978), “Studija o nutricionističkim potrebama jugoslovenskih studenata ” (1979) ) i “Dekodiranje složenosti vitamina D: sveobuhvatan uvod” (2017). Glavni cilj je otkriti glavne faktore koji doprinose visokom nivou holesterola i razvoju bolesti masne jetre.
Važno je odbaciti zabludu da konzumiranje masne hrane automatski uzrokuje nakupljanje masti u jetri. Ova uobičajena zabluda nema činjenično utemeljenje. Mnogi ljudi pogrešno vjeruju da jetra pretvara višak šećera u mast, koja se zatim skladišti u masnom tkivu.
Drugim riječima, holin se naziva i vitaminom B4 i može se dobiti iz raznih namirnica kao što su meso, jaja, slanina itd. Njegova glavna svrha je da rasprši holesterol po cijelom tijelu i efikasno spriječi njegovo nakupljanje u jetri.
Međutim, može promijeniti protok kolesterola u masno tkivo, uzrokujući povećanje u određenim područjima, kao što su trbuh i stražnjica. Važno je napomenuti da kada izbjegavamo ove zdrave masti zbog brige o kolesterolu, nenamjerno povećavamo vjerovatnoću razvoja bolesti masne jetre.
Važno je prihvatiti nepobitnu činjenicu da holesterol nije izmišljeni protivnik već prijeko potrebna komponenta koja igra mnoge važne uloge u tijelu. Među različitim funkcijama koje obavljaju, ključne uloge uključuju sintezu hormona i formiranje stanične membrane.