Vavedenje se još naziva i Sveta Prečista ili Ženska Bogorodica i smatra se ženskim praznikom. Posebno ga slave porodilje i žene koje ne mogu da rode, kako bi im Bogorodica zaštitila djecu i podarila im porod.
Pretpostavlja se da se Vavedenje kao praznik obilježava od 4. vijeka, iako je tek u 11. dobio status velikog praznika.
U crkvenom kalendaru je ovaj praznik upisan crvenim slovom, a neki ga slave i kao krsnu slavu, premda je po brojnosti ovo tek 14. slava u našem narodu.
Običaji za Vavedenje
Vjeruje se da se na ovaj praznik ne započinju nikakvi važni poslovi, jer pada na takozvani usječni dan, odnosno onaj dan u sedmici kada je obilježeno Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, a to je bila upravo srijeda!
Pored toga ne bi trebalo uzimati noževe, makaze ili neka druga sečiva. Vjeruje se da će tako i čeljusti zvjeri preko predstojeće zime ostati zatvorena.
Na Vavedenje se posebno gleda kakvo je vrijeme. Ako osvane sunčan dan, sljedeća godina će biti lijepa i sunčana. Sa druge strane, ako padne kiša, vjeruje se da će biti rodna godina, a jak vjetar da je nerodna.
U Srbiji na ovaj dan prestaju svadbe. U nekim takovskim selima bio je običaj da se tog dana ostane poslije službe kod crkve i da se tu prvi put pojave sve mlade koje su se udale te jeseni. Mlade se za tu priliku svečano odijenu i zakite cvijećem iz vjenčanih vijenaca. U selima južnog Pomoravlja sve žene koje ne mogu da imaju djecu odlaze u manastir Crkovicu, gdje provedu čitavu noć u molitvama da bi dobile poroda, prenosi Krstarica.
