Pepeo od drveta ima pozitivno djelovanje na većinu tipova tla. Osim što je bogat hranjivima, djeluje i protiv štetnika i nekih biljnih bolesti, piše Agroklub.com.
Međutim, za neke tipove zemljišta može biti pogubno i na to treba obratiti pažnju.
Kada nije preporučljiv?
–>
Na kraju zime možemo imati puno pepela nastalog sagorijevanjem drveta. Bogat je fosforom, kalijem, magnezijem, kalcijem i brojnim mikronutrijentima. Zahvaljujući nutritivnim biljnim elementima preporučuje se njegova upotreba.
Izrazito je alkalan ili bazičan. Sadrži veliku količinu kalcijevog karbonata (vapna) i zbog toga je svoju primjenu našao na kiselim tlima, ali ga i tamo treba primjenjivati u skladu s karakteristikama i pH reakcijom. Stvara neutralnu sredinu koja pogoduje uzgoju većine biljnih vrsta, ali ne treba pretjerivati u količini koju dodajemo.
U slučaju da imate zemlju koja je alkalna ili bogata organskim tvarima, njegovo dodavanje može pogoršati situaciju i dodatno narušiti pH reakciju čineći je alkalnijom. Takvi uvjeti ne odgovaraju većini uzgajanih vrsta. Biljke neće biti u mogućnosti apsorbirati hranjive tvari.
To znači da ako ga dodajemo neutralnom ili alkalnom tlu, naš usjev može “gladovati” i na kraju propasti. Prije nego što ga primijenite, provedite analizu i provjerite reakciju.
Ne vole ga sve vrste
Od uzgajanih kultura neke više vole kiselost, poput borovnica, rododendrona ili azaleje. Dodavanjem bi došlo do stagnacije njihovog rasta i postepenog odumiranja. Slična situacija je s malinama, kupinama, jabukama, kruškama, breskvama. Od povrtlarskih kultura ne odgovara paprikama, peršinu, patlidžanu, kukuruzu šećercu. Kod primjene za krumpir treba biti pažljiv jer povećava opasnost od pojave krastavosti.
Najviše odgovara lukovima, jagodama, grahu, mrkvi, cikli, kupusu i drugim kupusnjačama, lavandi, žednjaku, kadulji, bosiljku.
