Zdravlje je stanje fizičkog, mentalnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili invaliditeta. To znači da se zdravlje odnosi na cjelokupno funkcioniranje tijela i uma, uključujući i sposobnost ljudi da se nose sa stresom, da budu produktivni, te da uživaju u životu. Održavanje zdravlja obuhvaća različite aspekte, a to uključuje fizičku aktivnost, prehranu, emocionalno blagostanje, socijalne veze i prevenciju bolesti.
Zdravlje je najveće blago svakog čovjeka i potrebno je voditi računa o njemu kako bismo osigurali dugotrajan i kvalitetan život. Jedan od najvažnijih organa je naš mozak, koji upravlja svim ostalim funkcijama u tijelu. Mozak je centar za donošenje odluka, upravljanje emocijama, pamćenje, koordinaciju i mnoge druge vitalne funkcije. Stoga je od ključne važnosti održavati zdravlje mozga kako bismo osigurali pravilno funkcioniranje tijela. U nastavku ćemo vam pružiti nekoliko savjeta neurokirurga koji se odnose na mentalno i psihičko zdravlje.
Psihičko blagostanje:
Opće blagostanje svakog pojedinca uvelike ovisi o emocionalnom zdravlju. Ovaj aspekt uključuje sposobnost osobe da prepozna, razumije i konstruktivno upravlja svojim emocijama, kao i da odgovori na izazovne okolnosti na zdrav način. Osobe s jakim emocionalnim zdravljem mogu vješto upravljati stresom, nezgodama, frustracijama i drugim negativnim stanjima koja su neizbježan dio života. Nadalje, emocionalno zdrave osobe mogu artikulirati svoje osjećaje bez ugrožavanja unutarnje ravnoteže ili odnosa s drugima.
Štoviše, osobe s emocionalnim blagostanjem obično pokazuju značajnu otpornost i sposobnost održavanja unutarnjeg sklada čak i u teškim okolnostima. One se konstruktivno nose s emocionalnim poteškoćama, ne dopuštajući negativnim emocijama da preplave njihov svakodnevni život. Priznaju svoje emocije, koristeći ih kao alate za osobni rast i razvoj. Kroz stalno prepoznavanje i balansiranje svojih osjećaja, uspijevaju održati emocionalnu stabilnost, što je ključno za trajno emocionalno zdravlje.
Mentalno blagostanje:
Mentalno zdravlje je osnovni preduvjet za suočavanje s životnim izazovima. To uključuje sposobnost jasnog razmišljanja, donošenja racionalnih odluka, rješavanja problema i njegovanja pozitivnog pogleda na život. Psihički zdrave osobe često pokazuju sposobnost donošenja važnih odluka u stresnim situacijama, svijest o osobnim vrijednostima i otpornost u suočavanju s mentalnim i emocionalnim zahtjevima koje život donosi.
Ove osobe održavaju konstruktivno samopoštovanje i povjerenje u svoje sposobnosti, što im omogućuje učinkovito upravljanje stresom, tjeskobom i raznim psihičkim opterećenjima. Umjesto da se prepuštaju negativnim mislima, nastoje naučiti iz svojih iskustava i zadržati optimističan pogled na život. Kroz stalni rad na sebi, postavljanje ciljeva i mentalni razvoj, takve osobe neprestano nastoje napredovati i učiniti svoj život kvalitetnijim.
Mentalno zdravlje također zahtijeva stimulaciju mozga i svakodnevne mentalne vježbe. Bez odgovarajuće stimulacije, može doći do smanjenja sposobnosti pamćenja, koncentracije i rješavanja problema. Neurobiolozi navode da mozak, poput mišića, dobiva na snazi ako mu se pruži odgovarajuća stimulacija. Aktivnosti poput mentalnih igara, čitanja i drugih intelektualnih izazova mogu značajno poboljšati kognitivne funkcije i usporiti prirodni proces starenja mozga.
Dr. Rahul Jandial, poznati neurokirurg i autor knjige Neurofitness: Preporuke neurokirurga za poboljšanje funkcije mozga, navodi nekoliko učinkovitih strategija za poboljšanje zdravlja mozga. Te tehnike ne samo da pomažu u očuvanju postojećih mentalnih sposobnosti, nego također povećavaju neuroplastičnost, sposobnost mozga da stvara nove neuronske veze. Kroz odgovarajuće tehnike i vježbe, mozak može mijenjati i prilagođavati se tijekom života, čime se održava mentalna oštrina.
Tehnike za poboljšanje zdravlja mozga:
Dr. Jandial preporučuje nekoliko ključnih strategija koje mogu poboljšati zdravlje mozga:
Tehnika ritmičkog disanja “4-4-4-4”: Ova tehnika disanja pokazala je značajnu učinkovitost u smanjenju stresa i poboljšanju kognitivnih sposobnosti. Ritmičko disanje pomaže u snižavanju razine kortizola, hormona stresa, što rezultira smanjenjem anksioznosti i povećanjem koncentracije. Ova praksa također utječe na emocionalnu regulaciju, poboljšavajući emocionalnu stabilnost i mentalnu jasnoću.
Povremena apstinencija od hrane (prekidani post): Metoda 16:8, koju preporučuje dr. Jandial, uključuje razdoblje od 16 sati posta, dok je period za konzumaciju hrane ograničen na 8 sati. Ovaj pristup ne samo da pomaže u kontroli tjelesne mase, već također potiče proizvodnju moždanog neurotrofnog faktora (BDNF), koji je ključan za neuroplastičnost i zdravlje mozga.
Povećana mobilnost i fizička aktivnost: Fizička aktivnost potiče proizvodnju BDNF-a i pomaže u stvaranju novih neuronskih veza. Dr. Jandial naglašava važnost redovite tjelesne aktivnosti, uključujući kratke šetnje i promjene položaja tijela, kao način za poboljšanje mentalnog zdravlja i smanjenje učinaka dugotrajnog sjedenja.
Integriranjem ovih navika u svakodnevnu rutinu, možete značajno poboljšati zdravlje mozga, povećati razinu energije, poboljšati koncentraciju i smanjiti mentalni umor. Na taj način ne samo da ćete poboljšati mentalnu jasnoću, već ćete također omogućiti svom mozgu da ostane oštar i zdrav tijekom cijelog života.
