Nažalost, danas, 6. decembra, stalo je srce Džeja Ramadanovskog. Umro je u 57. godini života.
Tekst o bolestima srčanih zalistaka Instituta za kardiovaskularne bolesti Dedinje posvećujemo Džeju.
Insuficijencija mitralnog zalistka
Mitralna valvula je srčani zalistak koji se nalazi između lijeve pretkomore i lijeve komore srca. Kada oboli, mitralni zalistak može biti sužen, i to se naziva stenoza. Ukoliko se zalistak ne zatvara adekvatno u periodu i zbacivanja krvi, riječ je o insuficijenciji ili mitralnoj regurgitaciji.
Mitralna stenoza (suženje) nekada je bio glavni uzrok bolesti mitralnog zalistka zbog neliječenih streptokoknih infekcija grla. Danas, s obzirom na široku primjenu antibiotika, mitralna stenoza je sve ređa.
Insuficijencija mitralnog zalistka, odnosno mitralna regurgitacija najčešći je oblik mitralne bolesti. Kod mitralne insuficijencije, zalistak se ne zatvara u fazi izbacivanja krvi, tako da se samo dio krvi izbacuje u aortu, a dio se vraća nazad, u lijevu pretkomoru i ka plućima. Vremenom ovo dovodi do opeterećenja srca i propadanja srčanog mišića, praćenog zamorom, gušenjem i poremećajima ritma, što su i glavni simptomi mitralne bolesti. Mitralna regurgitacija takođe može nastati i kod koronarne bolesti, odnosno nakon infarkta miokarda.
Aortna stenoza
Suženje aortnog zaliska ili aortna stenoza najčešće je oboljenje ovog zaliska. Uglavnom je degenerativne prirode i javlja se sa godinama, kada dolazi do smanjenja otvora aortnog zalistka kroz koji srce izbacuje krv, što dovodi do opetrećenja srca. Ova mana se godinama jako dobro podnosi, što ne znači da za to vrijeme srce ne pati i ne propada. Kada se pojave simptomi kao što su sinkope – iznenadni gubici svijesti; anginozni bol – bol kao kod angine pectoris i popuštanje srca (lako zamaranje, gušenje u ležećem položaju), bolest je već značajno uznapredovala, a srčani mišić ozbiljno oštećen.
Od izuzetnog je značaja da se aortna stenoza na vrijeme prepozna i liječi. Time se smanjuje operativni rizik i povećava kvalitet života nakon operacije. Hirurško liječenje je jedini oblik liječenja.
Popuštanje aortnog zaliska ili aortna regurgitacija je bolest aortnog zaliska kod koje oboljeli aortni zalistak ne može da se zatvori, tako da se krv iz aorte vraća u srce i opterećuje ga. Kada se javi novonastala- akutna aortna regurgitacija praćena visokom temperaturom i groznicom treba posumnjati na bakterijski endokarditis – bakterijsku infekciju zaliska. To je često urgentno stanje koje zahtjeva momentalnu hospitalizaciju, primjenu snažnih antibiotika i hiruršku intervenciju.
(Novi.ba/Telegraf)
