Polako, ali sigurno nam dolazi zima – godišnje doba kojeg karakteriše povećana učestalost prehlade i gripe te raznih njima pridruženih simptoma.
Dok su glavna obilježja prehlade hunjavica, kihanje i grlobolja, gripa je redovno praćena povišenom tjelesnom temperaturom (i do 40°C), bolovima u mišićima i zglobovima, dugotrajnim umorom te osjećajem slabosti i iscrpljenosti. Katkad prehlada, iako naizgled bezopasna, može dovesti do sekundarnih bakterijskih infekcija srednjeg uha (lat. otitis media) posebno kod djece, upale sinusa ili upale pluća, što onda zahtijeva liječenje antibioticima.
Šta je imunitet?
Da bismo rekli nešto više o načinima kako pripremiti svoj imunitet za nadolazeće mjesece te kako opasnost od prehlade i gripe svesti na minimum, prvo ga trebamo definisati.
Imunitet, u medicini, definišemo kao otpornost organizma na infekciju, bolest ili neku drugu biološku invaziju. On je složen sistem zaštite našeg tijela od štetnih vanjskih utjecaja (bakterija, virusa i parazita).
Slaba i jednolična prehrana ga može oslabiti zbog čega je vrlo važan unos svih potrebnih vitamina i minerala jer upravo njihov manjak pogoduje nastanku bolesti. Pod tim ne mislimo samo na hronične bolesti već i na akutne, virusne i bakterijske. Uobičajena današnja prehrana ne pruža dovoljnu količinu vitamina, minerala i aminokiselina za održanje optimalnog zdravlja.
Upravo zbog toga smo vas odlučili upoznati s pravilnim izborom namirnica, mikronutrijenata te stilom života koji su najvažniji za jačanje odbrambenih sposobnosti organizma.
1. VITAMIN C
Vitamin C ili L-askorbinska kiselina je vjerovatno najpoznatija esencijalna hranjiva tvar u grupi poznatoj pod nazivom vitamini. U organizmu, vitamin C igra vrlo važne uloge: neophodan je u sintezi kolagena, jača funkciju tjelesnog odbrambenog sistema podstičući aktivnost bijelih krvnih zrnaca, pomaže apsorpciju željeza te samim time i formiranje crvenih krvnih stanica. Osim toga, blagotvorni učinci vitamina C dokazani su u segmentu skraćenja trajanja prehlade i ublažavanja simptoma. Međutim, vitamin C je nestabilan i brzo se gubi smrzavanjem i čuvanjem namirnica u frižideru. Također, nestaje i termičkom obradom te kuhanjem u vodi. Natrijev askorbat (mineralna sol askorbinske kiseline) jednostavan je i praktičan način da tijelu osigurate dovoljnu količinu vitamina C. To je jedini sintetizovani oblik vitamina C kojeg tijelo može apsorbovati u većoj količini. Za razliku od 15-30% vitamina koji bude sačuvan u tijelu prilikom unosa običnog vitamina C, natrijev askorbat osigurava apsorpciju od čak 75%.
Poznate su riječi dr. Linusa Paulinga (dvostrukog dobitnika Nobelove nagrade): “Kada bi ljudi uzimali 5 do 10 grama natrij-askorbata dnevno, doživjeli bi duboku starost u najboljem zdravlju”.
2. VITAMIN D
Vitamin D, poznat i kao “sunčani vitamin”, je prohormon koji se sastoji od nekoliko spojeva. Od njih su za ljudski organizam najvažniji D2 (ergokalciferol) i D3 (kolekalciferol). Aktivni oblik vitamina D je 1,25-dihidroksikolekalciferol (kalcitriol). Vitamin D naše tijelo proizvodi pod uticajem sunčevih zraka. Sunčeva svjetlost je zapravo najveći izvor vitamina D za čovjeka. Istraživanja su pokazala da vitamin D stimuliše stvaranja CD8+ T-stanica. Upravo prisutnost većeg broja ovih stanica u organizmu povezana je sa smanjenom ili čak potpunom odsutnošću simptoma gripe. Boravak na suncu, dva do tri puta sedmično po dvadesetak minuta, sasvim je dovoljan da organizmu osigurate dovoljnu količinu vitamina D. U zimskim mjesecima kada je smanjena izloženost sunčevoj svjetlosti, svakako se preporučuje uzimanje vitamina D u obliku dodataka prehrani. U prehrambenim proizvodima ga najviše ima u ribljem ulju, mesu, mlijeku i mliječnim proizvodima, žumanjku, te gljivama.
3. CINK
Cink je mineral koji ima značajnu ulogu u organizmu. Važan je za jačanje imuniteta, razgradnju enzima, regulisanje rasta stanica, smanjenje proizvodnje histamina i odbranu od slobodnih radikala. Nezamjenjiv je u stvaranju i aktivaciji T-limfocita, doprinosi normalnoj sintezi DNK i RNK. Poznat je još i kao “podizač imuniteta” jer ima antibakterijski i antivirusni efekat. Nalazi se u suhom mesu životinja, jetri, jajima, ribi, a najviše ga ima u tkivu oštrige. Vitamin C, u obliku natrijevog askorbata, i cink su odlična kombinacija za jačanje imunog sistema, te zaštitu od slobodnih radikala.
4. TJELOVJEŽBA
Istraživanja su pokazala da je jedan od bitnih faktora podizanja imuniteta umjerena tjelovježba. U nekim istraživanjima se čak spominje i do 50% veća otpornost aktivnih ljudi od onih sklonih sjedilačkom načinu života. Najboljim načinom tjelovježbe za sprečavanje bolesti i očuvanje zdravlja se smatra aerobni trening (npr. brzo hodanje ili vožnja bicikla). Vježbanjem potičemo proizvodnju makrofaga – leukocitnih stanica čija je uloga regulacija upale, prepoznavanje i uništavanje stranih tijela – antigena i onesposobljavanje bakterija. Zahvaljujući bržoj cirkulaciji, makrofagi brže putuju kroz tijelo te ono postaje snažnije za borbu protiv virusa i bakterija.
5. PRAVILAN IZBOR NAMIRNICA
Jedan od bitnih, i ne manje važnih savjeta o tome kako pripremiti imunitet za nadolazeće mjesece, je izbor namirnica. Treba birati namirnice bogate vlaknima: voće, orašasti plodovi, ječam, zob, mahune, mekinje, zeleno lisnato povrće, korjenasto povrće i sl. Korijen peršina, pastrnjaka, mrkva, luk te krumpir, odlični su za pripremu juha i variva u hladnim zimskim danima. Najveći izvor energije osigurava unos namirnica bogatih proteinima: jaja, mahunarke, svježi sir i mliječni proizvodi. Preporuka je jesti ribu barem jednom u tjednu, štaviše plavu ribu, bogatu omega masnim kiselinama. U pravilnoj prehrani treba biti zastupljena dovoljna količina vitamina, minerala te elemenata u tragovima kako bi se osiguralo pravilno funkcionisanje organizma.
Savjeta ima mnogo, ali i zima je duga. Krenite s podizanjem imuniteta već danas. Natrijev askorbat, ne kiseli oblik vitamina C idealan je dodatak prehrani kao dodatni doprinos zdravlju u dane grijanja, hladnoća, gripa i prehlada.
