Kroz hrišćanstvo su se do danas očuvala mnoga vjerska vjerovanja o biljkama, poput onog da se hrast ne siječe i da se za Božić unosi grana, prenose Novosti.
Na krov kuće stavlja se čuvarkuća ili, pak, perunika, jer štiti od groma. Blizu kuće se ne sadi bagrem, jer mu je staro ime bilo nerod. Također, bagrem ne treba kalemiti.
Ukoliko je neko drvo posječeno jer se osušilo ili je korijenje počelo uništavati temelje kuće, možda je vrijeme da se preoblikuje dvorište i da se prednost da biljkama koje su poštovali naši preci.
Orah u dvorištu donosi nesreću i smrt. Orahovo drvo nije dobro u blizini kuće, kako zbog žila, tako i zbog sjene koja pada na kuću.
Nije dobro sjediti u hladovini orahovog drveta. Orah i dudovi na okućnici – ovdje su svi ukućani izumrli.
Prvo treba zasaditi drveće i žbunje, a onda i cvjetnice.
Hrast lužnjak je najljepši ukras koji dvorište može imati, jer je krošnja lijepo razgranata i pravi “debelu” hladovinu. Prija mu blizina vode, a ovo sveto drvo simbol je dugovječnosti.
Lipa je za Slavene bila sveto drvo, jer su cvjetovi ljekoviti. Lipa pčelama daje dobru pašu, a medovina je bila glavni izvor slasti za Slavene. Lipov ugalj pročišćava vodu. Međutim, lipa se sadi sa strane, blizu, ali ne i iznad garniture za sjedenje.
Vrba je u vrijeme kada su kažnjavana djeca nazivana “mirko”, a vrbinim grančicama se na Mladence, Lazarevu subotu i Cvjetnicu, udaraju djeca riječima “rasti kao vrba”. Kora vrbe je ljekovita za prehladu.
Glog je ljekovit za srčana oboljenja, a ujedno i najmoćnije sredstvo protiv vampira i demona. Ovo je žilav, listopadni žbun koji može biti bijel, crn ili crven, a bobice se beru kada sazru i prave se džemovi, čaj, sok… Idealan je da se oblikuje i kao živa ograda, a prilikom sađenja treba dodati kreč u sadnu rupu.
Dren prvi cvjeta u proljeće, a zrele plodove daje u jesen. Drenom se kuće kite za Đurđevdan jer je simbol zdravlja, a za Bogojavljenje se daje djeci da pojedu drenov cvijet da bi bila otporna na bolesti.
Jabuka je omiljeno voće, ne jede se prije Petrovdana i važan je svadbeni detalj. Srbi su oduvijek kalemili jabuke, a ko to nije radio, nije smio da ih siječe. Domaća sorta petrovača ima bujno okruglo stablo i plod sazrijeva u julu. Sadnice koštaju 200 dinara.
Šljivu su Srbi gajili i u postojbini i od tada je sačuvana najkvalitetnija sorta za sušenje – požegača. Pokožica sadrži najkvalitetnija etarska ulja.
