U članku predstavljenom danas, neophodno je istražiti temu roditeljskog nasljeđa, posebno razlike između nasljeđa koje primamo od svojih majki i onih od naših očeva. Iako razumijevanje fizičkog nasljeđa može biti jednostavno, shvaćanje utjecaja njihovog ponašanja i djelovanja na naše živote ima veliku važnost.
Pojam obiteljskog odgoja implicira da genetski sastav oca može imati značajniji utjecaj na specifične nasljedne osobine kod potomaka. Naslijeđene osobine, koje obično proizlaze iz mješavine genetskih doprinosa oba roditelja, često su neizbježne. Standardno nasljedstvo po ocu obuhvaća nekoliko bitnih elemenata. Prema riječima genetičarke Dane Breset, dob oca može utjecati na razvoj djeteta.
Djeca čiji su očevi stariji od 45 godina mogu pokazivati povećanu osjetljivost na poteškoće u učenju, zajedno s pojačanim osjećajima tjeskobe i depresije. Uloga očeva u utjecaju na biološki spol djeteta je značajna i ne treba je zanemariti. Otac je taj koji posjeduje ili X ili Y kromosom, koji, kada se upari s majčinim X kromosomom, određuje hoće li dijete biti muško ili žensko. Posljedično, ako otac pokaže nezadovoljstvo u vezi sa spolom svog djeteta, bitno je priznati da je genetski doprinos oca ono što u konačnici diktira ovaj ishod.
Što se tiče fizičkih karakteristika, posebice visine, čini se da genetika oca igra presudniju ulogu od genetike majke. Opsežna istraživanja pokazuju da genetski sastav očeva značajno utječe na visinu njihove djece. Dana Breset tvrdi da su potomci s visokim očevima skloniji naslijeđivanju slične visine. Ove informacije naglašavaju važnost očinskih gena u prijenosu specifičnih osobina. Unatoč tome, važno je priznati da jedinstvena kombinacija genetskih doprinosa i majke i oca u konačnici oblikuje karakteristične karakteristike potomaka.
Naš primarni fokus, međutim, leži na suptilnijim osobinama koje se nasljeđuju isključivo od majke. Kako je objavljeno u časopisu Metabolism Novosti, ljudsko tijelo sadrži dvije različite vrste masnog tkiva: smeđe i bijelo. Utvrđeno je da je bijelo masno tkivo, naslijeđeno od oca, štetno i povezano s pretilošću i nizom bolesti. Nasuprot tome, smeđe masno tkivo, koje se nasljeđuje isključivo od majke, ključno je za metabolizam i regulaciju tjelesne težine. Nadalje, ako majka održava trajno niske razine serotonina u mozgu, vjerojatno je da će i njezino dijete pokazivati slične nedostatke ovog neurotransmitera.
Priznavanje kritične uloge serotonina je ključno, jer značajno pridonosi poboljšanju raspoloženja i poboljšanju pozornosti na detalje. Osim toga, utjecaj majke ključan je za putanju starenja njezina djeteta, s obzirom na to da svako oštećenje mitohondrijske DNK i s njom povezanih gena izravno utječe na proces starenja. Od trenutka rođenja, pojedinci nasljeđuju ovaj štetan učinak od svoje majke, što dovodi do ranijeg pojavljivanja znakova starenja, poput sijede kose i bora na licu, kada je veća prisutnost mutacija mtDNA.
Važno je napomenuti da vanjski utjecaji također mogu igrati ulogu u ovom razvoju, budući da kumulativni učinci oštećenja doživljenih tijekom života mogu imati dodatni utjecaj. Emocionalnu dobrobit djeteta oblikuje majka, obuhvaćajući njezine fluktuacije raspoloženja. Općenito, kćeri nasljeđuju kortikolimbički sustav od svojih roditelja, dok sinovi rijetko posjeduju ovaj sustav. Ovo posebno područje mozga ključno je za regulaciju emocija, promjena raspoloženja i depresivnih stanja.
Istraživači su sve više usredotočeni na odnos između pamćenja i podložnosti Alzheimerovoj bolesti. Nedavna otkrića dovela su u pitanje ranija vjerovanja, a znanstvenici sada shvaćaju da se genetska predispozicija za Alzheimerovu bolest ne proteže kroz generacije, već umjesto toga proizlazi iz jednog roditelja. Istraživanje obiteljskih pozadina pokazalo je da na sklonost Alzheimerovoj bolesti utječe isključivo majka. Posljedično, i sposobnost pamćenja i rizik od razvoja bolesti nasljeđuju se po majčinoj liniji.
