Ako primijetite da je lišće biljaka u vašem vrtu počelo poprimati žutu nijansu, preporučljivo je primijeniti ovu otopinu. Osobito je lišće rajčice i krastavaca sklono venuću i promjeni boje.
Što uzrokuje žućenje lišća krastavca i rajčice? Sljedeće su najčešće bolesti koje dovode do ovog stanja:
Bolest pjegavosti krumpira karakterizira prisutnost žutih pjega na lišću, koje se progresivno povećavaju i na kraju postaju smeđe. Osim toga, na donjoj strani lišća može se pojaviti bijela prevlaka.
Pepelnica je stanje koje karakterizira pojava žutih mrlja okruženih bijelim rubom na lišću. U kasnijim fazama lišće može postati smeđe i na kraju se odvojiti od biljke.
Lisne uši su sićušni zeleni kukci koji konzumiraju biljni sok, što dovodi do slabljenja biljaka. Lišće koje je zaraženo pokazuje žutilo i deformacije.
Kućni lijek: Dat ćemo smjernice o snažnom fungicidu koji će zaštititi vaše biljke. Pogledajte ovaj vodič s YouTube kanala Simple & Easy.
Pepelnica predstavlja prevladavajuću gljivičnu bolest koja može utjecati na biljke u vašem vrtu, što dovodi do potencijalne štete.
Posljedično, njihov rast može biti ometen, au najtežim scenarijima vaša bi žetva mogla biti uništena. Ovaj fungicid je isplativ i učinkovit.
Proces pripreme je vrlo jednostavan, a osnovni sastojak ovog fungicida je češnjak. Sa svojim inherentnim antibakterijskim i antifungalnim svojstvima, češnjak služi za učinkovitu zaštitu biljaka.
Pomažu u upravljanju gljivičnim infekcijama i prevenciji biljnih bolesti.
Prirodni pesticidi, uključujući alicin i sumpor, štite biljke od raznih gljivičnih patogena. Ovaj organski fungicid inhibira i rast i širenje lisne plijesni.
Zaštita biljaka od gljivičnih bolesti ekološki je prihvatljiva i sigurna.
Potrebni su sljedeći sastojci: 1 litra tople vode, 1 žlica osušenog češnjaka i 1 žlica sode bikarbone.
Način pripreme:
Pomiješajte češnjak i sodu bikarbonu u jednoj litri tople vode. Ostavite smjesu da odstoji dva sata kako biste osigurali oslobađanje svih bitnih komponenti.
Nakon tog razdoblja, filtrirajte otopinu krpom. Prebacite filtriranu otopinu u bocu s raspršivačem i razrijedite je dodatnom litrom vode.
Dodatne informacije potražite u priloženom videu.
BONUS ČLANAK:
Slijedeći ovu proceduru prilikom uključivanja bojlera značajno ćete smanjiti troškove električne energije.
Bilo putem internetskih foruma, društvenih mreža ili rasprava uživo, ovo pitanje ostaje vječno aktualno, a konačan odgovor i dalje nam izmiče.
Što se smatra logičnijim?
Pojedinac bi mogao ustvrditi da je mnogo logičnije održavati grijač vode kontinuiranim radom, jer ovaj pristup minimizira potrebu za zagrijavanjem cjelokupnog volumena vode, zahtijevajući samo postepeno zagrijavanje. Suprotno tome, neki zagovornici tvrde da je preporučljivo aktivirati grijač samo kada je potrebna topla voda. Ovdje leži perspektiva tehničara za popravke specijaliziranih za ove kućanske aparate u vezi s ovom raspravom.
Potpuno je netočna tvrdnja da je održavanje bojlera u stalno uključenom stanju ekonomičnije. Situacija, naravno, varira ovisno o broju pojedinaca koji žive u kućanstvu. Na primjer, u slučaju jednog stanara ili bračnog para, općenito je razumnije aktivirati bojler samo prema potrebi. Nasuprot tome, za veće obitelji može biti najpraktičnije držati grijač vode u stalnom radu, jer će vjerojatno postojati stalna potražnja za toplom vodom u bilo kojem trenutku.
Funkcija bojlera značajno utječe na njegovu upotrebu; ako je grijač namijenjen samo za tuširanje, praktičnije ga je uključivati povremeno. Suprotno tome, ako se radi o bojleru velikog kapaciteta koji se koristi i za kuhinjske zadatke, vjerojatno će ostati u operativnom stanju dulje vrijeme. Stoga je isplativije aktivirati ga samo kada je potrebno. Osim toga, oni koji vode računa o troškovima trebali bi razmisliti o tome da ga ugrade u ekonomičniji tarifni plan.
Vezano za produljenje životnog vijeka bojlera, serviser pojašnjava da mu je malo važno ako sustav radi kontinuirano, pod uvjetom da sve komponente ispravno funkcioniraju, kako kaže, “nije čovjeku potreban odmor.
Ono što se pokazalo učinkovitim, s druge strane, je podešavanje termostata na raspon od 55 do 60 stupnjeva, pri čemu je 60 maksimalna postavka. Ispod oznake od 55 stupnjeva ne dolazi do stvaranja kamenca. Nasuprot tome, održavanje termostata na konstantnih 90 stupnjeva rezultirat će znatno većim nakupljanjem kamenca, posebno s obzirom na tvrdoću naše vode u ovim uvjetima.
